+387 37 316 350 | pkusk@bih.net.ba

projekti_cover

Snaga partnerstva.

Predsjednik P/G K FBIH – "KUPUJ DOMAĆE – GRADI BIH"

Predsjednik P/G K FBIH –

- Zašto sada?

Trenutna kriza i stanje "nesreće” najbolji je pokazatelj, važnosti postojanja stabilne, i jake domaće privrede, pogotovo u oblasti prehrambene industrije, farmaceutske i hemijske industrije. Zamislite još situaciju kada ne bi imali ovako stabilan i neovisan energetski i telekomunikacijski sistem.

Osim usmjeravanja svih proizvodnih kapaciteta bosanskohercegovačkih kompanija u cilju pravovremenog snadbjevanja građana Bosne i Hercegovine, od značaja je pomenuti, u ovakvim kriznim vremenima i izdvajanje novčanih sredstava bosanskohercegovačkih   kompanija za medicinsku opremu, te preusmjeravanje proizvodnje na medicinsku opremu i dezinfekcijska sredstva koja su trenutno prijeko neophodna Bosni i Hercegovini.

Zato baš sada, ovom kampanjom želimo pozvati sve naše sugrađane da svojim ličnim činom doprinesu svojoj zajednicu, te kupovinom bosanskohercegovačkih proizvoda podrže privredu Bosne i Hercegovine, koja iako pod teškim uvjetima usljed pojave korona virusa,je usmjerila sve svoje kapacitete na opskrbu građana Bosne i Hercegovine, i to naročito u vrijeme ograničenog uvoza i izvoza, i zatvaranja mnogih granica zemalja EU.

Očito je da se države zatvaraju u svoje nacionalne granice i oslanjaju na svoje sisteme snadbjevanja, bez obzira na sve protokole o slobodnoj trgovini  i nađu načina da strateške proizvode, a u ovom slučaju prehrambeni proizvodi, medicinska i zaštitna oprema, dezinfekciona sredstva i bazni materijali za proizvodnju istih, spriječe izvoz. U nekoj drugoj krizi bi to bio energent, električna energija, pitka voda, sadni materijal,...
U ovoj krizi smo otkrili da smo zemlja koja je tipični uvoznik kada su pitanju robe široke potrošnje. To je rezultat nedovoljnog prostora za domaće proizvođače u svojoj vlastitoj zemlji. Ti isti proizvođači su prinuđeni da se bore u žestokoj konkurenciji na inostranom tržištu da bi pokušali nadomjestiti prostor sa kojeg se potiskuju u svojoj zemlji.
Smatram da je  najgore to  što svoje ne cijenimo, a tuđe precjenjujemo i mislimo da smo „cool" kad blatimo svoje.
Iskreno nam želim da brzo sve ovo zovemo jučer, a da onda, prionemo na promjenu strateških dokumenata i politika koje će dati planove oporavka i razvoja privrede. Sada je jasno šta je esencijalno, a bez čega se može.
Koliko god situacija bila loša, ako budemo pametni može rezultirati i našim boljitkom, a možda je ovaj restart dobro vrijeme  za neki novi ''bosanskohercegovački plan".

- Znamo li dovoljno šta činimo kupovinom domaćih proizvoda?

Kupovina domaćih proizvoda je direktno ulaganje u budućnost. Podržavajući lokalne privrednike osiguravamo stabilnu budućnost novim generacijama.
Domaća privreda gradi zajednicu. Kupovina domaćih proizvoda izravno utiče na kvalitet zdravstvenog sistema kao temeljnih institucija svake zajednice.
Razvojem lokalne ekonomije, sistem zdravstva i obrazovanja ostvaruje velike benefite, što je preduvijet njihovog kvaliteta, a time i kvaliteta ukupne društvene zajednice.
Bitno je naglasiti da je kupovina domaćih proizvoda važna isto koliko i izvoz.
Naša ideja, je da ovom kampanjom ponovo približimo našim Bosancima i Hercegovcima bitnost i svu logiku tzv. ekonomije centričnih krugova koja se zasniva na korištenju i kupovini onog što je po mogućnosti najbliže, a onda iscrpljujući rezerve najužeg kruga, prelazi na sljedeći.

Ponovno im predočavamo primjere koji su u proteklim godina više puta od mnogih ekonomskih stručnjaka ponavljani.

Dakle još jednom, a vrlo jednostavno:
-Ukoliko bi svaki građanin Bosne i Hercegovine potrošio 10KM odabirući domaće
proizvode,to bi direktno značilo 10KM X 3.500.000 stanovnika = 35.000.000 KM više
prihoda (mjesečno). 35.000.000 KM x 12 mjeseci =420.000.000 KM prihoda više domaćoj
privredi = nova zapošljavanja, sigurniji i puniji penzioni fondovi, bolja zdravstvena
zaštita, kvalitetnije obrazovanje. Jedno radno mjesto u proizvodnji vuče 5 radnih
mjesta u pratećim industrijama.
-Ako svaki građanin prilikom gradnje ili nabavke potrebnih uređaja bude birao samo
10% više domaćih proizvoda, to bi značilo 1.000.000 domaćinstava x 300 KM godišnje = 300.000.000KM više prihoda domaćoj privredi = nova zapošljavanja, sigurniji i puniji penzioni fondovi, bolja zdravstvena zaštita, kvalitetnije i modernije obrazovanje
- Nadalje, prilikom potrošnje 10 KM na domaće proizvode u našoj zemlji ostaje
8 KM, dok prilikom kupovine uvezenih proizvoda u našoj zemlji ostane samo  2 KM i bez novih zapošljavanja, a dalje posljedice su i prazni fondovi, loša zdravstvena zaštita, nekvalitetno i nedovoljno ulaganje u obrazovanje…

- Sa kritikom o nama samima

Naša zemlja spada u red apsolutno otvorenih ekonomija. I naši ljudi spadaju u vrstu onih koji vrlo često smatraju strano apriori boljim i kvalitetnijim. Sve  što dođe  novo potrošači žele da probaju, pa ako im se dopadne, ako je bolje od sličnog domaćeg proizvoda,  ne izaberu domaće.  Upravo  stoga je i važna promocija i  prodaja domaćih proizvoda, jer svako povećanje obima prodaje domaćih proizvoda znači da su domaći proizvođači kvalitetni i kvalitetniji od inostranih, uvoznih.
Naša država još nikad, ali baš nikad nije spriječila niti iz bilo kojeg razloga uvoz neke robe. Znači da pojam tzv. necarinskih barijera iz ovog pravca bukvalno ne postoji. S drugih strana naših granica ih je bilo nebrojeno puta. To više nije otvorenost tržišta, to prelazi u naivnost.

Kada vršimo anketu kod kupaca, dolazimo do informacije da je skoro polovina populacije otvorena ka domaćim proizvodima, ali su istovremeno i kritički usmjereni po pitanju nedostataka koje domaći proizvodi imaju. Kvalitet i cijena domaćih proizvoda je nešto što privlači građane BiH, ali istovremeno nedovoljna promocija proizvoda ih opet učini manje brojnim u potrošačkoj korpi bosanskohercegovačkog kupca.

Zanimljivo je da domaće proizvode preferira određeni segment populacije – starija populacija, preko 50 godina starosti, i penzioneri. Ovaj dio populacije možemo nazvati umjereno ili visoko etnocentričnim potrošačima (pojam etno=BiH) koji preferiraju domaće proizvode naspram stranih. S druge strane je zabrinjavajuće da je segment populacije do 30 godina starosti znatno manje etnocentričan, te slobodnije preferira  strane proizvode, a upravo bi taj dio stanovništva trebao biti nosilac razvoja i cilj svih budućih strategija razvoja bosanskohercegovačkog društva. Znači da smo na neki način propustili uspješno odgojiti i kroz obrazovni sistem usaditi pojam „bosanskohercegovačko prije svega".
Na našem tržištu domaći proizvođači imaju konkurenciju u stranim proizvodima (koji su kao brend prepoznatljiviji, prisutniji i marketinški dominantniji - potpomognuti nezanemarivo jakim uvoznim lobijima), ali i u proizvodima iz regiona koji se na neki način također i prikazuju i smatraju domaćim i bliskim što je apsolutno iskrivljen pogled. Sve što nema direktan i potpun proizvodni ciklus unutar granica Bosne i Hercegovine, prvenstveno razvija i ekonomiju i društvo u cjelosti negdje drugdje. Posebno je interesantan pristup ekonomija zemalja regiona koje bosanskohercegovačko tržište bukvalno smatraju „gratis" tržištem, prvenstveno našom krivicom.
Za ne povjerovati, je da živimo u zemlji gdje doslovno prilikom tuširanja možete „zabaciti" glavu unazad i tu vodu i piti, a da s druge strane domaći proizvođači flaširane vode se ne mogu izboriti sa ogromnim količinama uvezene flaširane vode. Nije rijedak slučaj primjetiti flaširanu vodu uvoznog brenda i u državnim institucijama što najčešće pravdaju „procedurama zakona o javnim nabavkama" i sl.
Porazno je da građani nemaju razvijenu svijest o važnosti kupovine domaćih proizvoda, barem onih za koje se može tvrditi da su kvalitetni. Duboko sam uvjeren da većina građana prilikom kupovine i ne poznaje koji su proizvodi domaći, a koji su uvezeni.  Analize pokazuju da smo u proteklih dvadeset godina u Bosni i Hercegovini uvezli vode u novčanoj vrijednosti da se bez problema mogao napraviti autoput bez zaduženja.
U svemu ovom nije lako adresirati krivca. Naime, odgovornost se proteže od individualne do kolektivne. Svaki pojedinac bi trebao razmisliti prilikom donošenja odluke o kupovini koji proizvod da izabere. Kupovina svake boce mlijeka koja nije proizvedena u Bosni i Hercegovini direktno potpomaže razvoj zemlje u kojoj je proizvedeno, tačnije pravi radno mjesto nekome nepoznatom u drugoj zemji, a ukida mogućnost otvaranja tog istog radnog mjesta, možda baš za nekog nama bliskog u našoj zemlji.
Ako govorimo o ulozi države u svemu ovome, istakao bih neophodnost završetka jedinog ispravnog puta, a to je konačno uređenje sistema infrastrukture kvaliteta u Bosni i Hercegovini. Infrastruktura kvaliteta je jedan od najbitnijih elemenata poslovnog ambijenta. Osnovni zadatak ovoga sistema je pružanje usluga kompanijama u oblasti laboratorijskih ispitivanja (ocjenjivanja usklađenosti), standardizacije, akreditacije i mjeriteljstva, kao i kontrola tržišta. Uticaj infrastrukture kvaliteta na razvoj, proizvodnju i certificiranje finalnog proizvoda je fundamentalan, a samim tim je od ogromnog značaja za razvoj i konkurentnost domaćih kompanija.
 
Sistem infrastrukture kvaliteta u BiH je veoma loše razvijen i u principu umjesto da olakša poslovanje više predstavlja barijeru domaćim kompanijama, a istovremeno to je olakšanje ulaska robi iz uvoza na takvo nezaštićeno tržište.

- Uloga firmi : Marketing – inovacija – kvalitet - marketing

Naši proizvođači prilagođavaju standarde svoje proizvodnje najsavremenijim dostignućima, poštuju prihvaćene koncepte kvaliteta, o čemu govore i brojna priznanja i nagrade bosanskohercegovačkim proizvođačima. Međutim, mnogi domaći proizvodi još uvijek imaju nedovoljno dobar marketing prema domaćem kupcu. Niko ne može očekivati da ima "vjerne domaće kupce",  samo zato što je on "domaći proizvođač".

Možda se kupci mogu kampanjom „Kupuj domaće" inicirati da se okrenu domaćim proizvodima, ali za ponovnu i kontinuiranu kupovinu moraju se pronaći modaliteti da udovolje potrošačima na način da ih oni biraju, i da njihovu vjernost nagrađuju očuvanjem kvaliteta. Time će postići dominaciju na tržištu i, sasvim sigurno, izlazak i na tržišta zemalja regiona.

Snaga kompanije posmatrana kroz inovacije, te sama popularnost brendova i inovativnost koju kompanija ulaže u razvoj novih proizvoda značajno doprinose u procesu odlučivanja o kupovini, te je svakako nešto što domaći proizvođači trebaju imati na umu.
Svi marketinški alati moraju biti u funkciji kako bi indiferentnog kupca učinili najprije potencijalnim kupcem domaćih proizvoda, a nakon toga i stalnim vjernim kupcem. To je moguće ukoliko se, putem oglašavanja i na druge načine, do njih dopre na pravi način, kroz prave kanale i u pravo vrijeme.
Pri odabiru kanala oglašavanja svakako treba uzeti u obzir i ATL kanale, jer stanovnici BiH još uvijek najčešće na TV-u primjećuju oglase za proizvode, ali i na mjestima kupovine i u printanim medijima. Međutim, kanale oglašavanja treba prilagoditi ciljnim skupinama, tako da mlađu populaciju, osobe višeg obrazovnog nivoa i zaposlene, između ostalog, možemo doseći kampanjama na internetu.
Ipak, neosporna je činjenica, da je bosanskohercegovačko tržište bogato brojem kvalitetnih domaćih proizvoda, gdje su neki po sastavu čak i kvalitetniji od poznatih uvoznih brendova, a što je očigledno uvidom u sastav sastojaka na etiketi proizvoda. Međutim, uprkos tome, veliki je broj kupaca koji kupuju po navici, odnosno nisu spremni dati priliku domaćem proizvodu, te između poznatog uvoznog proizvoda i domaćeg, biraju uvozni. Stoga pozivamo sve sugrađane da pri kupovini obrate pažnju i na sastav proizvoda, te daju priliku domaćim proizvodima.

- Uloga sistema

Iako je doneseno osnovno horizontalno zakonodavstvo u smislu preuzimanja direktiva EU, samo neki od ovih propisa se provode na adekvatan način. U određenim područjima (npr. tehnički propisi i ocjena usklađenosti) ne primjećuje se gotovo nikakav napredak. Od 2012. godine nije preuzeta niti jedna direktiva EU i apsolutno je zaustavljen proces uređenja sistema infrastukure kvaliteta i onemogućeno uspostavljanje šireg spektra pružanja usluga kompanijama u oblasti laboratorijskih ispitivanja (ocjenjivanja usklađenosti), standardizacije, akreditacije i mjeriteljstva, kao i kontrole tržišta.

Osim toga, neophodno je definirati strateške grupe proizvoda za bosanskohercegovačku privredu, uvažavajući strukturu proizvodnje i uključujući u taj proces Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, entitetska ministarstva, privredne komore, naučnu zajednici i ostale stakeholdere, te na osnovu te procjene pružiti podršku razvoju tijela za ocjenjivanje usaglašenosti, njihovoj opremljenosti, akreditaciji, saradnji sa inostranim tijelima, naučnom zajednicom i organima nadzora.

Također, snažnija uloga sistema treba svakako biti i u regulaciji tržišta, a što se odnosi između ostalih i na problem s damping cijenama, rabatima, i vidljivosti na policama tržnih centara. Zbog ovih i brojnih drugih problema, mnogi bosanskohercegovački proizvođači dovedeni su u situaciju da proizvode proizvod pod robnom markom nekog trgovačkog centra, i zbog te „robne marke" imaju veću prisutnost na policama i prodaju, nego kao samostalni proizvođači, iako im je takav prihod manji.

- Jesmo li konačno naučili lekciju?

Ako ne izvučemo pouku, i ne okrenemo se našim kompanijama, našim ljudima i našim vrijednostima, onda i ne zaslužujemo ništa drugo nego da ostanemo ovisni o uvoznim kanalima roba široke potrošnje i svega ostalog što je u korelaciji sa time.
I dalje želim da vjerujem da pripadamo narodu koji treba da se uzda samo u svoje snage, a ne narodu koji očekuje tuđu pomoć.

Svi moraju shvatiti da jedino potrošnja električne energije domaćih elektroprivrednih kompanija, telekomunikacijske usluge domaćih telekom operatera, hrana proizvedena u pogonima domaće prehranbene industrije, inžinjering usluge domaćih projektanata, kupovina u domaćim trgovačkim lancima, kupovina goriva na domaćim benzinskim pumpama, korištenje resursa domaće industrije građevinskih materijala, tekstilne industrije, industrije namještaja... zajedno čini matricu za obezbjeđenje prostora za život nama, i onima poslije nas.

Naša aktivnost kroz Privrednu/Gospodarsku komoru na promociji i utemeljenju domaće proizvodnje i domaćih usluga kroz sve segmente društva će se nastaviti u kontinuitetu. Kako sam već napomenuo, krenućemo sa revizijama strateških dokumenata, pozicioniranjem strateške grupe proizvoda, iniciranjem odgojno-obrazovnih ciklusa o važnosti i kalkulaciji domaće proizvodnje od nivoa osnovnih škola, pa nadalje...

Svima mora postati jasno da KUPUJ DOMAĆE znači GRADI BIH.

Pozivamo sve kompanije da nam se svojim idejama, projektima, grafičkim i marketing rješenjima obrate i priključe zajedničkom projektu i cilju.

Prijava na Newsletter

Prijavite se da primate najnovije vijesti, javne pozive, tendere, oglase na Vašu e-mail adresu.

Prijavi se